Šta je fluktuacija zaposlenih
Fluktuacija zaposlenih predstavlja odnos između broja radnika koji su napustili preduzeće u određenom periodu i prosječnog broja zaposlenih u tom istom periodu. Ova stopa pokazuje koliko se radna snaga mijenja kroz vrijeme.
Na fluktuaciju utiču različiti faktori kao što su stanje na tržištu rada, uslovi rada, vrsta posla, način rukovođenja, međuljudski odnosi i perspektiva preduzeća.
Zašto je fluktuacija važna u aktuarskim obračunima
U aktuarskim proračunima ključna nije sama činjenica odlaska radnika, već vjerovatnoća njihovog ostanka u preduzeću. Upravo ta vjerovatnoća utiče na izračun rezervisanja za otpremnine.
Preduzeće koristi podatke kao što su godine staža, dužina zaposlenja i visina plate kako bi procijenilo buduće obaveze prema zaposlenima.
Veza sa teorijom vjerovatnoće
Pošto se fluktuacija izražava kroz odnos određenih veličina, ona se direktno oslanja na principe teorije vjerovatnoće.
Da bi procjena bila pouzdana, potrebno je posmatrati fluktuaciju kroz duži vremenski period. Jednogodišnji podaci nisu dovoljni za precizne projekcije.
Zbog toga preduzeća trebaju redovno izračunavati fluktuaciju i analizirati trendove kroz više godina kako bi dobila realniju sliku budućih kretanja.
Analiza po grupama zaposlenih
Fluktuaciju je preporučljivo analizirati odvojeno za različite grupe zaposlenih, posebno za muškarce i žene. Ovakav pristup daje preciznije rezultate u aktuarskim proračunima.
Primjenom metode projektovane kreditne jedinice i teorije vjerovatnoće, moguće je dobiti pouzdanije procjene otpremnina za svakog zaposlenog.
Podaci potrebni za izračun
Za pravilno izračunavanje stope fluktuacije potrebno je prikupiti sljedeće podatke
ukupan broj zaposlenih na početku perioda
ukupan broj zaposlenih na kraju perioda
broj novozaposlenih
broj radnika koji su otišli u penziju
broj radnika kojima je prestao radni odnos
Najvažniji podatak za izračun jeste broj radnika koji su napustili preduzeće.
Kako se izračunava stopa fluktuacije
Stopa fluktuacije se najčešće računa kao odnos broja radnika koji su napustili preduzeće i prosječnog broja zaposlenih u posmatranom periodu.
Korištenje prosječnog broja zaposlenih daje najrealniju procjenu, jer ublažava promjene tokom perioda.
Kod dužih vremenskih perioda moguće je koristiti prosjek više godišnjih stopa ili ukupni odnos za sve godine zajedno, čime se dobija stabilnija vrijednost.
Uticaj fluktuacije na rezervisanja
Viša stopa fluktuacije znači da je veća vjerovatnoća da zaposleni neće ostati u preduzeću do penzionisanja. To direktno smanjuje iznos rezervisanja za otpremnine.
Prilikom obračuna rezervisanja koristi se vjerovatnoća ostanka zaposlenih, koja se dobija kao razlika između jedinice i stope fluktuacije, uz dodatak vjerovatnoće doživljenja penzionisanja.
Niža stopa fluktuacije dovodi do većih rezervisanja, što može biti sigurnije za preduzeće sa aspekta budućih obaveza.
Fluktuacija prema starosnim grupama
Stopa fluktuacije varira u zavisnosti od starosti zaposlenih.
Najveća fluktuacija je kod mlađih radnika, obično do 35 godina, jer su skloniji promjeni posla radi boljih prilika i napredovanja.
Najniža fluktuacija je kod radnika starijih od 50 godina. Oni najčešće ostaju u preduzeću do penzionisanja, što znači da je vjerovatnoća isplate otpremnine kod ove grupe visoka.
Zbog toga je za starije zaposlenike izvjesnije da će preduzeće imati obavezu isplate otpremnina.