MRS 19 i primanja zaposlenih
Međunarodni računovodstveni standard 19 propisuje računovodstvene postupke za objelodanjivanje primanja zaposlenih.
Standard definiše kratkoročna i dugoročna primanja zaposlenih, kao i smjernice za izračunavanje vrijednosti penzijskih fondova za različite vrste penzijskih planova.
U ovom kontekstu posebno je važan dio standarda koji se odnosi na izračunavanje i objelodanjivanje rezervisanja za otpremnine prilikom penzionisanja zaposlenih.
Izračunavanje rezervisanja
Visina rezervisanja izračunava se prema smjernicama propisanim standardom MRS 19.
Postupak izračunavanja zahtijeva dosljedno pridržavanje svih smjernica standarda, jer svaka od njih ima direktan uticaj na konačan iznos rezervisanja.
Problemi u primjeni u BiH
U praksi u Bosni i Hercegovini javljaju se određena odstupanja od primjene standarda.
Mnoga preduzeća ne objavljuju rezervisanja za otpremnine u svojim finansijskim izvještajima.
Razlozi za to uključuju
nedostatak kvalitetnih korporativnih obveznica za određivanje diskontne stope
otežano pouzdano procjenjivanje rasta plata
uticaj rezervisanja na dobit preduzeća
Aktuarske pretpostavke
Pravilno izračunavanje rezervisanja zavisi od realnog odmjeravanja aktuarskih pretpostavki koje se dijele na demografske i finansijske.
Ove pretpostavke se mijenjaju tokom vremena, zbog čega se između poslovnih godina obračunavaju i objavljuju aktuarski dobici i gubici.
Visina rezervisanja se izračunava metodom projektovane kreditne jedinice.
Zakonski okvir
Pored smjernica standarda, potrebno je uzeti u obzir i zakonske akte koji regulišu pravo na otpremninu, kao što su Zakon o radu i kolektivni ugovori.
Stopa fluktuacije zaposlenih
Stopu fluktuacije potrebno je pratiti svake godine.
Za svaku godinu izračunava se posebna stopa, a zatim se određuje prosječna stopa za duži vremenski period koja se koristi u obračunu.
Analize pokazuju razlike u fluktuaciji između muških i ženskih zaposlenih.
Veća stopa fluktuacije dovodi do manjeg iznosa rezervisanja, što znači da su ove veličine obrnuto proporcionalne.
Diskontna stopa
Diskontna stopa ima najveći uticaj na visinu rezervisanja.
Prenisko ili previsoko određena diskontna stopa dovodi do pogrešnog iznosa rezervisanja.
Analize pokazuju da što je diskontna stopa viša, to je iznos rezervisanja manji, što potvrđuje obrnuto proporcionalan odnos.
Tablice smrtnosti
Primjena različitih tablica smrtnosti utiče na visinu rezervisanja, ali znatno manje u odnosu na fluktuaciju i diskontnu stopu.
Mogu se koristiti tablice smrtnosti za region bivše SFRJ, Republike Srbije i Republike Hrvatske.
Za Federaciju BiH postoje novije tablice koje daju realniji osnov za izračunavanje.
Prilagođavanje realnim uslovima
Iako MRS 19 daje jasne smjernice, u praksi je potrebno prilagoditi aktuarske pretpostavke stvarnim tržišnim uslovima.
Ovo se posebno odnosi na određivanje diskontne stope.
Uticaj na finansijsko izvještavanje
Visina rezervisanja ima direktan uticaj na neto dobit i dugoročno poslovanje preduzeća.
Pravilno iskazane finansijske pozicije doprinose većoj transparentnosti i kvalitetnijem finansijskom izvještavanju.
Preduzeća su dužna da u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja prikažu rezervisanja za otpremnine u svojim bilansima.
Zaključak
Na osnovu teorijskih saznanja i primjene aktuarskih metoda može se zaključiti da aktuarski obračun rezervisanja ima značajan uticaj na bilans stanja i bilans uspjeha.
Zbog toga je važno koristiti realne vrijednosti aktuarskih pretpostavki kako bi se dobio tačan iznos rezervisanja.