Primjena aktuarske metode projektovane kreditne jedinice kod obračuna rezervacija

Osnovni princip metode projektovane kreditne jedinice

Metoda projektovane kreditne jedinice posmatra svaku godinu rada kao stvaranje dodatne jedinice prava na primanja i odmjerava svaku tu jedinicu zasebno kako bi se došlo do konačne obaveze.

Preduzeće treba da diskontuje ukupnu obavezu po osnovu primanja po prestanku zaposlenja, čak i kada dio te obaveze dospijeva u roku od dvanaest mjeseci od datuma bilansa stanja.

Odmjeravanje sadašnje vrijednosti obaveza

Pri određivanju sadašnje vrijednosti obaveza po osnovu definisanih primanja i troškova tekućih usluga, preduzeće treba da dodijeli primanja odgovarajućim periodima usluga.

Ako usluga zaposlenog u kasnijim godinama dovodi do materijalno višeg nivoa primanja u odnosu na ranije godine, ta primanja se raspoređuju na pravolinijskoj osnovi. To se radi od trenutka kada usluga zaposlenog prvi put daje pravo na primanja, pa sve do trenutka kada daljnji rad više ne utiče značajno na povećanje tih primanja.

Dodjela primanja po periodima

Metoda projektovane kreditne jedinice zahtijeva da preduzeće dodijeli primanja tekućem i prethodnim periodima.

Poslodavac raspoređuje ova primanja po periodima u kojima nastaje obaveza obezbjeđenja primanja po prestanku zaposlenja.

Ta obaveza nastaje paralelno sa pružanjem usluga zaposlenih, jer zaposleni svojim radom stiče pravo na buduća primanja koja će biti isplaćena u narednim izvještajnim periodima.

Uloga aktuarskih tehnika

Aktuarske tehnike omogućavaju preduzeću da izmjeri obavezu sa dovoljno preciznosti kako bi se ona mogla priznati u finansijskim izvještajima.

Pošto se koriste različite pretpostavke koje se mogu mijenjati tokom vremena, govori se o procjeni visine rezervisanja.

Uticaj vjerovatnoće na obaveze

Prilikom odmjeravanja obaveza, aktuar i preduzeće uzimaju u obzir vjerovatnoću da zaposleni možda neće ispuniti sve uslove za sticanje prava na naknade po prestanku zaposlenja.

Slično tome, neka primanja postaju plativa tek ako se dogodi određeni događaj, kao što su medicinske naknade nakon prestanka zaposlenja. Ipak, obaveza nastaje već u trenutku kada zaposleni izvrši uslugu koja mu omogućava pravo na takvu naknadu.

Vjerovatnoća nastanka određenog događaja utiče na visinu obaveze, ali ne utiče na postojanje same obaveze.

Scroll to Top